Majdzik Katarzyna | Przekłady Literatur Słowiańskich

doktor, adiunkt w Zakładzie Literatur Słowiańskich Instytutu Filologii Słowiańskiej UŚ; absolwentka filologii chorwackiej na Uniwersytecie Śląskim i lingwistyki na Uniwersytecie Jagiellońskim. Publikowała m.in. w serii „Studia o Przekładzie”, „Przekładach Literatur Słowiańskich” i pracach zbiorowych poświęconych literaturze i kulturze chorwackiej. Współredagowała wybór przekładów najnowszego dramatu chorwackiego Kroatywni. W Jej dorobku znajdują się artykuły poświęcone chorwackiej literaturze kobiecej, przekładowi artystycznemu w ramach języka chorwackiego i polskiego oraz teksty teoretyczne z zakresu przekładoznawstwa w tym filozofii przekładu. Autorka monografii: Przekład, czyli na styku dwóch podmiotowości oraz Narzędzia analizy przekładu (współautor Daniel Słapek).

doktorica, asistent (adjunkt) u Zavodu za slavenske književnosti Instituta za slavensku filologiju Šleskog sveučilišta, diplomirala je hrvatsku filologiju na Šleskom sveučilištu i lingvistiku na Jagielonskom sveučilištu. Objavila je, između ostalog, u serijskim publikacijama i časopisima „Studia o Przekładzie”, „Przekłady Literatur Słowiańskich” te u skupnim radovima posvećenim hrvatskoj kulturi i literaturi. Kourednica je izbora prijevoda najnovijih hrvatskih drama Kroatywni. Među njezinim radovima nalaze se članci posvećeni hrvatskome ženskom pismu, umjetničkom prijevodu s hrvatskoga jezika kao i teorijski tekstovi iz oblasti nauke o prijevodu te filozofije prijevoda. Autorica monografije: Przekład, czyli na styku dwóch podmiotowości (Prijevod ili na sjecištu dva subjektiviteta) te Narzędzia analizy przekładu (Instrumenti za analizu prijevoda) (koautor Daniel Słapek).

PhD, assistant professor in the Department of the Slavic Literatures of the Institute of Slavonic Languages (University of Silesia, Poland); she graduated the Croatian language and literature (Croatian philology) at the University of Silesia and Linguistics at the Jagiellonian University. She has published articles, among others, in the series „Studies on Translation”, „Slavic Literatures Translations” and collective works on literature and culture of Croatia. She co-edited the selection of the latest Croatian dramas Kroatywni and revealed the articles on Croatian women’s literature, as well as theoretical texts on translation (included on the philosophy of translation). The author of two monographs: Translation or the junction of two of subjectivities and Analysis tools for Translation (co-author Daniel Słapek).

Katarzyna Majdzik: Harmonia kakofonii, czyli co śpiewa Europa Środkowo-Wschodnia (o dialogu kultur w polskim przekładzie Ministerstwa Bólu Dubravki Ugrešić) pobierz Rozwiń

Translated Title: Harmonija kakofonije ili što pjeva Središnja i istočna Europa (o dijalogu kultura u poljskom prijevodu Ministarstva boli Dubravke Ugrešić) / The harmony of cacophony that is to say what Middle Eastern Europe sings (about culture dialogue in Polish translation of The Ministry of Pain written by Dubravka Ugrešić). Author Name: Katarzyna Majdzik, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 122-137.

Sažetak: Prijevod se oslanja na rekontekstualizaciju te interpretaciju originalnog teksta. Drukčiji kulturni, jezični, povijesni uvjeti su osnova prevodilačke interpretacije. Prijevod koji je pośrednik između dvije kulture i dva semantičkia univerzuma omogućava međukulturni dijalog. Cilj je takve komunikacije saznati drugačiju osjetljivost, nove načine i oblike ekspresije te najzad proširiti vlastitu interpretaciju stvarnosti. Prema mišljenju Y. Winkina komunikacija je utvrđivanje uzajamnih odnosa i zajedničkih vrijednosti te dokazivanje pripadnosti jednoj kulturi. Ovako shvaćen prijevod je otkrivanje novoga te utvrđivanje postojećega (već upoznatog, urođenog) simboličnog poretka. U članku se na osnovi poljskog prijevoda romana Dubravke Ugrešić Ministarstvo boli raspravlja o problematici interpretacije i komunikacije kultura „u” i „preko” prijevoda.

Summary: Svrha je prevođenja prenijeti obavijest iz jednoga jezika u drugi, po mogućnosti sa svim njezinim leksičkim, gramatičkim, stilističkim i konotativnim značenjima. Mogućnost prijenosa svih tih značenja ovisi ponajviše o tome, koliko dva jezična sustava i kombinacije njihovih elemenata to dopuštaju. Svrha je ovoga članka prikazati lingvističko-teorijsku podlogu prevođenja. Prikazano je shvaćanje procesa prijevoda u kojemu bitnu ulogu igraju ishodišni tekst, prevoditelj, kao i različite psiholingvističke teorije o funkcionalnoj ekvivalentnosti i komunikativnosti prijevoda SL u TL. Očito je da problem prijevoda nije samo ni jedino ishodišni jezik. U procesu prevođenja postoje i druge zadaće koje prevoditelj treba također uspješno obaviti: treba premostiti pojmove između civilizacije i kulture. U okviru prijevoda na poljski jezik Matvejevićevog Mediteranskog brevijara opisuje se i definira u članku pojedine elemente np.: geografske i dr. Sve što se može naći i napisati o Mediteranu (od sastava tla, preko vetrova, morskih struja do vrste mornarskih čvorova) tvori neki entitet koji, samo kroz popis činjenica težko uhvatiti u prijevodu.

Katarzyna Majdzik: Oblicza melancholii. Szafa Olgi Tokarczuk i jej chorwacki przekład pobierzRozwiń

Translated Title: Lica melankolije Ormar Olge Tokarczuk i njegov hrvatski prijevod / The Faces of Melancholy The Wardrobe by Olga Tokarczuk and its translation into Croatian. Author Name: Katarzyna Majdzik, Instytut Filologii Słowiańskiej, Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 252-266. Ključne riječi: melankolija, subjektivitet, psihoanaliza, prijevod, interpretacija; Key words: melancholy, subjectivity, psychoanalysis, translation, interpretation.

Sažetak: U članku se raspravlja o problematici melankolije, njezinim izvorima, mehanizmima te njezinoj suštini. Na osnovi priče Olge Tokarczuk pod naslovom Ormar te njezinog prijevoda na hrvatski jezik traži se odgovor na pitanja o odnosu melankolije i jezika, razmatra se umjetnost kao način borbe s nebitkom (pa tako i s melankolijom), ispituju se načini prisutnosti i postojanja melankoličnog subjektiviteta u tekstu. Kategorija melankolije (porijeklom iz psihoanalize) može poslužiti također za određivanje bića teksta, a posebno prijevoda. Rekonstruirana na osnovi Ormara melankolija je općekulturni (ili radije izvankulturni) fenomen. Univerzalnost melankolije i alegoričan karakter priče Olge Tokarczuk ukidaju barijere između kulture originala i prijevoda, upisujući ih u isti okvir što olakšava prevođenje. Glavni izvor kulturnih barijera su u tom slučaju jezične (osobito gramatičke) razlike.

Summary: The aim of this article is to illustrate the phenomenon of melancholy, its sources, mechanisms and modes of existence. Basing on The Wardrobe by Olga Tokarczuk and its Croatian translation the author tries to demonstrate a relation between melancholy and language, she considers the art as a kind of fight against nothingness (and melancholy) and explores the textual manifestation of melancholic subjectivity. A psychoanalytic approach to melancholy aids to determine the condition of text (the translated text in particular). The image of melancholy reconstructed from The Wardrobe is a culture-independent phenomenon. The universalism of melancholy and the allegorical nature of Tokarczuk’s work remove barriers between original and translated text culture facilitating the act of translation. The main source of cultural barriers, in this case, are the linguistic (mainly grammatical) differences.

Katarzyna Majdzik: Jergovicia żonglerka stereotypami. Wokół polskiego przekładu powieści Srda śpiewa o zmierzchu w Zielone Świątki pobierz Rozwiń

Translated Title: Juggling Stereotypes by Miljenko Jergović On the Polish Translation of the Novel Srda pjeva, u sumrak, na duhove. Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 4 (1)/2013. Page Range: 140-153. Ključne riječi: Miljenko Jergović, prijevod, stereotip, interpretacija. Key words: Miljenko Jergović, translation, stereotype, interpretation.

Sažetak: U članku se na osnovi poljskoga prijevoda romana Miljenka Jergovića Srda pjeva, u sumrak, na duhove raspravlja o problemu stereotipa u prijevodu. Odabranim translatološkim postupcima pokazuje se kako je prevoditeljica (Magdalena Petryńska) pokušavala prenijeti stereotipske predodžbe iz izvornoga okvira u poljski kulturni krug. Predstavljeni primjeri prevodilačkog rada također su polazište za refleksiju o povezivanju pojma stereotipa s problemom interpretacije te definitivno potvrđuju kako je čovjek-subjekt (pa tako i Jergovićev lik) kulturno biće. U vezi sa stereotipom postavlja se i pitanje mogućnosti neovisnog (ili stručnog) razumijevanja stvarnosti i umjetnosti. Odgovor se traži pomoću koncepcije S. Turnera i P. Bourdieua koju se pokušava prilagoditi rješavanju pitanja stereotipa.

Summary: This article is based on a Polish translation of the novel by Miljenko Jergović Srda pjeva, u sumrak, na duhove and discusses the problem of stereotypes in translation. Selected translation procedures will show the interpreter (Magdalena Petryńska) trying to convey stereotypical notions of the original frame in the Polish cultural circle. Examples of the procedures that interpreter’s followed are also a starting point to the reflection on the idea of linking the problem of interpretation and the problem of stereotype. Through these examples it is shown that the subject (which is also a literary figure) is a cultural being. The problem of stereotype allows for the raising of a question about the independence of reality and art’s interpretation. Response to this question is inquired with the help of the concepts of S. Turner and P. Bourdieu.

Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2012 (Tomasz Łoś, Katarzyna Majdzik) pobierz Rozwiń

Katarzyna Majdzik: Lektura anagramatyczna a przekład (zmagania translatorskie z wierszem Krešimira Bagicia la folie de saussure) pobierz Rozwiń

Translated Title: The anagram reading and the problem of translation (struggles with a translation of the poem la folie de saussure by Krešimir Bagić). Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 90-104. Ključne riječi: anagram, Ferdinand de Saussure, Julija Kristeva, Krešimir Bagić, nesvjesno. Key words: anagram, Ferdinand de Saussure, Julia Kristeva, Krešimir Bagić, unconsciousness.

Sažetak: Polazište za razradbu problema prijevoda predstavljenu u članku koncepcija je anagrama Ferdinanda de Saussurea. Anagrami su pojedini glasovi ili skupine glasova što se ponavljaju u književnom djelu, a od kojih se sastoji riječ ili riječi (ideje; teme) prisutne, no razmještene po tkivu teksta. Na taj se način konstruira implicitan, skriveni smisao književnog djela. Čitanje i interpretacija anagrama iz perspektive psihoanalize pruža mogućnost njihova razumijevanja kao izraza autorova nesvjesnog (Julija Kristeva). U članku se analiziraju prijevodi pjesama (npr. la folie de saussure K. Bagića) s obzirom na mogućnosti i ograničenja prijenosa skrivenog i dodanog smisla, što su rezultati prisutnosti anagrama u tekstu te zvučne organizacije književnog djela (npr. u slučaju pjesništva ruskih futurista i ideje zauma).

Summary: The starting point for the presented elaboration on translation is the concept of Ferdinand de Saussure’s anagrams. Anagrams consist of certain phoneme or group of phonemes repeated in the literary work. They form a certain word or words (idea, theme) which are scattered (disseminated) in the text. By reconstructing these words we are able to discover or (re)construct the implicit, hidden sense of the text. Reading and interpreting anagrams from the perspective of psychoanalysis enables one to consider them as an expression of the author’s unconsciousness (Julia Kristeva). In this paper the translation of the poems (la folie de saussure by K. Bagić) is analyzed taking into consideration the possibilities and limitations of the transfer of hidden and added senses that appears as a result of the anagram’s presence or the tonal organization of the literary text (e.g. in the case of the poetry of the Russian Futurists and the idea of zaum).

Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2014 roku (Katarzyna Majdzik) pobierzRozwiń

Katarzyna Majdzik: Dorta Jagić — poetka wolności. Komentarz do Bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2014 roku pobierzRozwiń

Translated Title: Dorta Jagić — pjesnikinja slobode Komentar uz Bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj 2014 / Dorta Jagić — the poetess of freedom. The commentary to the Bibliography of the translations of Croatian literature in Poland in 2014. Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 6 (2)/2015. Page Range: 45-55. Ključne riječi: hrvatska književnost, prijevodi, Europski pjesnik slobode, bibliografija. Key words: Croatian literature, translations, Dorta Jagić, The European Poet of Freedom, bibliography.

Sažetak: U Poljskoj 2014. godina nije obilovala izdanjima hrvatske književnosti. U kulturnim i književnim časopisima pojavilo se dvadesetak pjesama i proznih fragmenata, nešto manje eseja i dramskih tekstova. Među monografijama posebnu pozornost privlači zbirka eseja Dubravke Ugrešić Kultura karaoke, kao i izbor stihova Ivana Hercega i knjiga pjesama Dorte Jagić Kauč na trgu. Spomenuta knjiga pjesama nagrađena je na prestižnom književnom natječaju „Europski pjesnik slobode”, koji je organizirao grad Gdanjsk. Posebno je istaknut prijevod pjesama na poljski jezik Małgorzate Wierzbicke. Članak analizira izabrane stihove iz nagrađene zbirke Dorte Jagić.

Summary: The year 2014 in Poland did not teem with many publications of Croatian literary works. In journals of culture and literature there were published a dozen or so poems and prose excerpts, less essays and plays. Among book publications attention should be paid to the collection of essays by Dubravka Ugresić Karaoke culture, the selection of poems by Ivan Herceg and the poetic tome by Dorta Jagić Sofa on the market. The last mentioned was awarded during the prestigious literary contest „The European Poet of Freedom” taking place in Gdańsk. Apart from the poetess the jury set the translator Małgorzata Wierzbicka apart for distinction. The article discusses selected poems by Dorta Jagić from the awarded collection.

Wydawnictwo PLS dostępne jest w bazach: